Awọn iroyin ati awujọIseda

Eye pẹlu ẹyẹ pupa: Fọto, orukọ

Ọpọlọpọ awọn eye ti n gbe lori aye Earth. Ni apapọ, awọn ẹiyẹ ni o wa pẹlu 10,000 awọn oriṣiriṣi oriṣiriṣi, kọọkan ninu awọn ti o ni pupọ awọn owo-owo. Awọn ẹyẹ n gbe ni awọn ẹya pupọ ti agbaiye, ani ni Antarctica ati Arctic. Kekere ati ti o tobi, abele ati egan, fọọ ati fifa, ti awọ kan ati iyatọ, pẹlu orisirisi awọn oniruuru, awọn awọ ati titobi awọn wiwa ...

Eyi yoo ṣe agbekalẹ awọn onkawe si diẹ sii si awọn ẹiyẹ pẹlu awọn bulu pupa (awọn orukọ ati awọn fọto ti wa ni gbekalẹ ni isalẹ ni akọsilẹ).

White Stork: apejuwe

Storks wa si ẹgbẹ ti stork-like (ebi ti stork). Ibis ati herons tun wa nibi. Awọn ọmọ ẹgbẹ julọ ti o mọ julọ ninu ẹbi ni awọn funfun storks. Wọn ko ni awọn awọ ati ọrùn gigun nikan, ṣugbọn tun gun beak pupa kan.

Stork - ẹyẹ ti o dara julọ, biotilejepe o ni oṣuwọn ti awọn ẹhin. Iwọn rẹ le de ọdọ mẹrin kilo, ati gigun ara jẹ 120 inimita. Iyẹ-iyẹ apapọ ni 205 inimita.

Àkọ - kan eye pẹlu kan gun pupa beak conical apẹrẹ, pẹlu eyi ti o jẹ oyimbo awọn iṣọrọ fa jade ti awọn ifiomipamo (swamp) ounje: ẹja, ọpọlọ , bbl O kikọ sii ki o si alangba, ejò, kokoro, ojo, igbin, eku, Moles ati kokoro ..

Kilode ti awọn apọn ni o ni awọ pupa? Eleyi jẹ ohun ijinlẹ.

Awọn storks agbalagba ko ni fere si ohun, nitori idinku ninu awọn gbooro wọn. Ni ọpọlọpọ igba wọn ntẹjade tẹẹrẹ kan pẹlu awọn wiwa wọn, eyiti o tumọ si ikini.

Awọn storks obirin jẹ kere ju iwọn awọn ọkunrin lọ, ati pe plumage jẹ kanna fun awọn mejeeji - ti a bo ni oke pẹlu awọn iyẹfun funfun, nikan awọn iyẹ wa dudu. Oro ti igbesi aye wọn jẹ gun, iye akoko rẹ jẹ ọdun 20.

Pipin ati ibugbe ti storks

Agbegbe akọkọ ti pinpin awọn ẹiyẹ ẹwa wọnyi pẹlu apẹtẹ pupa ni gbogbo Europe, Ile Iberian Peninsula, Asia ati Ariwa Afirika. Wọn ti wa ni hibernate paapa ni Afirika, ni India, ati ni Asia, julọ nlọ awọn storks lati Central Europe. Nwọn fò lakoko isinmi afẹfẹ fun ọjọ kan fun bi ibuso 200. Awọn ọna pataki oju-gbigbe ni o wa nipasẹ okun Mẹditarenia, Odun ti Gibraltar, awọn Bosphorus ati Suez Isthmus. Ni asiko yii ni awọn aaye wọnyi ni Igba Irẹdanu Ewe ati orisun omi ni giga giga ni ọrun ọkan le ṣe akiyesi aworan ti o tayọ, ti o ni irọrun - nọmba ti o pọju awọn funfun storks.

Awọn ibi akọkọ ti iṣeduro jẹ orisirisi awọn ita, awọn oke ile ti ile, diẹ diẹ sii diẹ - awọn igi ati awọn apata.

O ṣe pataki lati ṣe akiyesi pe nọmba awọn ti awọn eniyan alawo funfun n dinku ni gbogbo ọdun nitori idinku awọn ipilẹ ounje wọn, ti o ni ibatan si imudarasi ati kemikali awọn ọja-ogbin.

Ijẹja ati awọn isesi ti storks

Iru ounjẹ pataki fun awọn awọ funfun ni orisirisi awọn invertebrates ati awọn kekere ti o wa ni ilẹ ati ni omi. Awọn ounjẹ ayanfẹ fun wọn - awọn ẹlẹdẹ, amphibians, kokoro ati eja. Yi iyanu ti o ni ẹyẹ funfun ti o ni eruku pupa kan ni o ni, ohun ti o kere pupọ, asọtẹlẹ ti o jẹ tẹlẹ, eyi ti o jẹ otitọ pe o jẹ awọn bunnies kekere. Laanu, o tun ṣẹlẹ pe awọn ẹranko ti njẹ ati awọn ohun ti ko ni nkan, dajudaju, aṣiṣe fun ounjẹ. Eyi si nwaye si iku awọn ẹiyẹ ni asopọ pẹlu iṣipopada gbigbe ti agbegbe wọn ti ounjẹ.

Awọn iyatọ ti awọn ẹiyẹ wọnyi ni pe ọpọlọpọ awọn ti wọn ti lo fun diẹ ẹ sii ju ọgọrun ọdun nipasẹ awọn itẹ ti a fi fun awọn ọmọ wọn lati iran de iran. Wọn jẹ awọn ọlọtẹ alagbara, nwọn nfi igboya dabobo awọn itẹ ati awọn oromodie lati awọn ẹiyẹ ati awọn ẹranko miiran.

Awọn itẹ, ninu eyiti idimu ni igbagbogbo awọn eyin 4-5, le de ọdọ awọn titobi nla. Awọn ẹyin ti wa ni idẹ nipasẹ obirin ati ọkunrin kọọkan lẹkan, lati ọdọ wọn nipa oṣu kan lẹhinna awọn ọmọ wẹwẹ naa han, eyiti lẹhin ọjọ 70 di ominira patapata.

Itan ti Stork

Orukọ kan ti a ti eye pẹlu kan pupa beak ati funfun plumage han ni ọpọlọpọ awọn lẹwa atijọ Lejendi ati to. Lati igba diẹ igba ti a ti kà stork funfun si eye eye, ati pe o ni nkan ṣe pẹlu ọlá, aisiki, orire ati igbadun igbadun. O tun ni asopọ pẹlu ọpọlọpọ awọn iwe iroyin ati awọn itanran ti o wa ni Ila-oorun ati ni Europe, ati ni gbogbo ibi ti o ṣe olugbeja lodi si eyikeyi ẹmi buburu ati bi olutọju ile ti ẹbi ti o mu idunu wá.

O gbagbọ pe ninu ẹbi, ti eyiti stork de, ọmọde ti o tipẹtipẹ yoo han, ni ibamu pẹlu eyiti ọpọlọpọ awọn idile laisi ọmọde ni ireti lati ṣe iranlọwọ fun ẹiyẹ yii.

Gẹgẹbi awọn aṣa ti awọn eniyan, Ọlọrun fun ẹyẹ yi pẹlu awọ ti awọ funfun, ati eṣu pẹlu awọn iyẹ dudu, nitorina o ṣe afihan ija lainipin laarin rere ati buburu, laarin rere ati buburu.

Kulik-magpie: apejuwe

Eye yi jẹ ti ẹgbẹ ti Charadriiformes (ebi ti awọn sandpipers). Fifi tun wa nibi.

Ayẹwo ti o ni imọlẹ pupọ ti o ṣe akiyesi ni magpie-magpie (ti o jẹ bi orukọ eye dudu ti o ni awọn ohun ti n bẹ pupa). Ni afikun si beak pupa to ni imọlẹ, o ni ọpa funfun, awọn awọ pupa, pada ati awọn iyẹ awọ dudu. O jẹ iru awọ si ẹiyẹ miiran ti a mọ - magpie, ati nitorina gba iru orukọ meji.

Eye naa ni o ni awọn awọ dudu ati funfun funfun. Awọn ọrun, ori ati iru jẹ dudu tun, ikun isalẹ, igbaya ati apakan apakan ẹgbẹ ni funfun.

Igbọnrin awọ awọ pupa to ni imọlẹ ni igba mẹta to gun ju ori lọ. Ni ọjọ ori pupa, oju rẹ kere. Bia Pink owo owo jọ detachment eye Galliformes. Ara wa ni ipari ti 35-48 sentimita, ṣugbọn iyẹ-apa ni apapọ 85 centimeters nikan.

Nigba miran o ṣe iyalenu bi eye ti o ni kekere ọrun ati ori gbe iru irufẹ bẹru beak. Ni apapọ, awọn eye wọnyi ni iwuwọn ti 350-720 giramu, eyiti o da lori akoko.

Ile ti Sandpiper-Magpie

Awọn ẹiyẹ wọnyi pẹlu awọn wiwa pupa nla ni o wa ni ita ati awọn ti kii-ita-ni-ita. Wọn ti ṣabọ lori awọn adagun adagun ati awọn odò. Ni igba otutu, wọn fẹ ko awọn ibiti o tutu pupọ: etikun Mẹditarenia ati Atlantic. Fun itẹ-ẹiyẹ yan awọn ibiti o wa pe o wa ounje to dara fun awọn ọmọ wọn. Ọpọlọpọ ninu eyi jẹ etikun eti okun ati iyanrin, ati ni igba miiran wọn wa ni apata.

Ṣaṣe awọn abule ti o wa ni Russia ni ibẹrẹ May. Nwọn hibernate ni itọsọna ti ariwa apa ti Western Europe: si France, Denmark, Germany ati Holland.

Iwa ihuwasi Kulik

Ayẹyẹ nla yii pẹlu egbọn pupa kan ni a le mọ nipasẹ didasilẹ eti rẹ. Gigun gigun rẹ pẹlu awọn igun to mu ki o ṣee ṣe lati fa awọn koriko-koriko lati inu iho tabi awọn iṣọrọ ṣi awọn ilẹkun ti awọn ẹfọ.

O yẹ ki o ṣe akiyesi pe ihuwasi ti awọn olutaja yatọ si yatọ si ni ṣiṣan omi ati ṣiṣan. Ni akọkọ idi, wọn jẹ gidigidi lọwọ, n walẹ ninu ewe ati iyanrin ni wiwa ounjẹ. Nigba ṣiṣan, awọn ẹiyẹ n duro de igba kan, duro duro lori awọn okuta ti o yọ kuro ninu omi.

Iru beak ti o dabi ẹnipe ti o tobi ati ti ko dara, yoo ṣe ipa pataki ninu wiwa fun ounjẹ lati inu omi ati iyanrin ni ijinna nla ati awọn ijinlẹ.

Ounje ati nesting ti kulik

Lati peculiarities ti ibugbe ti ẹiyẹ, o ṣee ṣe lati ṣe ipinnu diẹ sii ju ti jẹ eye dudu ti o ni eekan pupa to gun. Ni asopọ pẹlu otitọ pe Kulik-ogoji ngbe nitosi omi, lẹhinna ounjẹ julọ ni a fa jade lati omi.

Ijẹ wọn jẹ orisun lori eja kekere, awọn kilamu ti awọn mimu, amphipods ati kokoro, awọn ti o tobi julọ julọ, gẹgẹbi awọn labalaba, awọn awọ-oyinbo, awọn beetles, ati ni igba miiran awọn iyọ labalaba. Wọn tun le jẹun lori awọn kokoro, crustaceans ati awọn ẹda rira. O ṣẹlẹ pe awọn eyin ti awọn ẹiyẹ diẹ ti o kere ju ni a le rii ni onje ti kuliki.

Awọn ẹiyẹ dudu pẹlu awọn itẹ ẹẹkẹ oyinbo pupa ti wa ni idayatọ lori awọn etikun ti ilẹ-ilẹ ati awọn eti okun. Obinrin fun ọna yi ni iho ni ibiti o ti ni ibudu, ni isalẹ rẹ o sọ awọn eegun ati awọn epo igi, o si fi ẹyin 2-4 sii lori oke.

Awọn obi ṣẹda awọn eniyan Kulik ni ọdun 3 ati siwaju sii. A kà ẹyẹ naa ni ẹyọyọyọkan ati pe o fẹ lati yanju ni ipamọ.

Obinrin naa ati ọkunrin naa wa awọn ẹyin naa fun ọsẹ mẹrin, lẹhin eyi ti awọn oromo ti npa, eyi ti o wa ni ọjọ kan ninu itẹ-ẹiyẹ titi yoo fi gbẹ. Lẹhin eyini, wọn sá lọ ni awọn ọna oriṣiriṣi, tọju laarin awọn okuta.

Ni awọn ọjọ akọkọ ti awọn aye wọn ti wọn sunmọ sunmọ omi, ni ibi ti awọn pẹlu awọn obi wọn n rin kiri lati wa ounje ni ṣiṣan omi. Opolopo igba ngba awọn ara wọn gbona labẹ iyẹ iya mi. Lati ọdọ awọn obi, wọn ko lọ jina fun oṣu kan titi ti wọn yoo kọ lati fò lọtọ.

Klushica: apejuwe, pinpin

Kini orukọ eye ti o ni eekan pupa kan ti o jẹ ti aṣẹ ti oṣupa (idile Vranov)? Ti wa ni iseda ati iru.

Eye naa, eyiti o jẹ die-die tobi ju egungun alpine (ipari 40 cm), jẹ eye dudu ti o ni eruku pupa (wo fọto ni isalẹ), ti a pe ni chamfer.

O wa jade laarin awọn ẹiyẹ miiran pẹlu titẹ-pupa pupa ti o ni ilọsiwaju ati awọn awọ pupa. Awọn iyẹ ẹyẹ ti agbo naa ti wa ni awọn awọ ọtọtọ. Awọn ogba ọmọde ni awọn paws ati ikun ti awọ awọ ofeefee, ati plumage jẹ dudu matte.

Awọn ẹiyẹ wọnyi ni o wa ni ibigbogbo ni awọn ile ogbe, awọn agbegbe ti ko ni igbo, lori awọn okun, ati lori awọn oke giga. Rare klushitsa wa ninu awọn Alps. Ọpọlọpọ ibi ti ibugbe rẹ ni awọn oke-nla (3500 m loke iwọn omi) ti China, Asia Iwọ-oorun ati Western Europe.

Awọn idi fun idinku iduro ninu nọmba ti ẹiyẹ yi, paapaa ni ariwa-oorun Europe, ni awọn ọgọrun meji ọdun sẹhin ni ipalara gbigbọn ti awọn oke nla ti o waye nitori ikolu pataki ti iṣẹ-ogbin.

Awọn ẹya ara ẹrọ Nesting

Klushitsa awọn itẹ okeene ni awọn ẹmi, ati pe wọn ti wa ni pa ni ibi kan fun awọn ọgọrun ọdun. Awọn itẹ, ti a ṣe lati awọn ẹka, awọn ẹiyẹ wọnyi maa n wa ni awọn iho tabi ni awọn apẹrẹ ti awọn apata, kuro ni awọn afẹfẹ agbara ati awọn ohun elo.

Awọn ẹyin ti o ya silẹ nikan ṣe nipasẹ obirin fun awọn ọjọ 18. Ni akoko akoko idagbasoke ti o pọju ti awọn oromodie, awọn obi n bọ awọn ọmọ wọn ni gbogbo iṣẹju 60, wọn mu ounjẹ ni apo wọn. Lati itẹ-ẹiyẹ, awọn ọmọde ma jade lẹhin ọjọ 38, nigbati wọn ti ni igboya ti nlọ. Bi o ṣe jẹ pe, ebi ko ti ṣubu fun igba pipẹ sibẹsibẹ.

Kini ki flake jẹ?

Awọn ẹiyẹ wọnyi ni o gbẹkẹle. Nwọn ma ngba awọn kikọ sii ni ori oke awọn oke-nla, ni ibi ti awọn olutọta ti wa ni wọn, ati nitosi awọn oke nla. Nigbakugba awọn Kroshitsy ma ko fò lọ fun igba otutu, ṣugbọn ni awọn oke-nla awọn ileto wọn ti di ofo, nitori awọn ẹiyẹ n sọkalẹ lọ si awọn atẹgun ati awọn afonifoji. Klushitsy, ti o ngbe ni Spani, maa n nwaye ni odi ile (mejeeji ni iparun ati ni awọn agbegbe ti a gbe ni), ko ni ibanujẹ bi ni agbegbe oke nla kan. Ati pe wọn ma ngba ounjẹ sunmọ awọn ile eniyan.

Ti a ṣe afiwe si awọn ẹiyẹ miiran, awọn ohun ti o jẹ ounjẹ ati awọn ọna ti o gba ounjẹ jẹ ohun ti o yatọ, klushitsa jẹ julọ onibara ti awọn kokoro kekere, paapaa awọn kokoro. Iyẹ kekere kekere ti o ni ẹrẹkẹ pupa kan n njẹ awọn kokoro, awọn irugbin ati awọn berries.

Nigbagbogbo awọn agbo ẹran jẹ, apejọ ni awọn agbo kekere. Ninu ilana pataki yii, wọn ṣe iranlọwọ nipasẹ awọn okun bii pẹrẹpẹrẹ, eyiti a fa jade lati koriko tabi koríko (iyokù ti awọn ehoro ati awọn agutan) lati kekere ohun ọdẹ.

Díẹ díẹ nípa ọpa omi omi dudu

Omi-omi ti omi dudu ni o ni awọn adiba ti ko ni awọn nikan ninu gbogbo awọn olutọju, ṣugbọn tun laarin awọn ẹiyẹ ni gbogbo North America. Iwa ara rẹ kii ṣe pe o jẹ pupọ ati ki o loye (awọn oṣu pupa ati dudu), ṣugbọn tun pe apa isalẹ rẹ gun ju ori oke lọ.

Ẹya ara yii ṣe pataki fun imulo ilana ti ṣiṣe alaṣọ omi. Bawo ni eyi ṣe ṣẹlẹ? Awọn ẹyẹ ni awọn iyara giga ti nfò lori omi, lakoko ti apa isalẹ ti beak gige nipasẹ awọn aaye omi ti omi ati sọkalẹ sinu omi. Nigbati o jẹ eja, apakan oke ti awọn idẹkùn beak sinu ibi. Iru ọna ti o ga julọ ti iṣajẹ ọja, dajudaju, ko ṣe laisi awọn ewu. Awọn idoti dudu nigbakugba ni awọn ijamba pẹlu diẹ ninu awọn nkan omi.

Ni afikun, wọn tun lo awọn okunkun wọn lati pa gulls, ti wọn ni igboya lati jagun awọn ibi itẹmọ wọn.

Awọn ẹiyẹ dudu ti o ni ẹrẹkẹ pupa kan ni awọn apoti omi - awọn ẹiyẹ awọn eye nikan ni South ati North America pẹlu awọn ilana itọju iru.

Ipari

Àkọlé yii nfi ida kan diẹ ninu gbogbo awọn ẹiyẹ to wa tẹlẹ ni iseda pẹlu awọn awọ iṣere ati awọn aṣiṣe ti awọn bani. Ni otitọ, awọn nọmba ti o pọju wọn jẹ: gigun ti o ni iyatọ, awọn awọ ati awọn awọ ti o yatọ, ati bẹbẹ lọ. Iya ti Ẹya ti fun gbogbo ẹda alãye, pẹlu awọn ẹiyẹ, pẹlu awọn ti ara rẹ ti o yẹ fun igbesi aye wọn. Ati pe eyi ni ọpọlọpọ eniyan ṣe pẹlu itọwo kan, nitorina wọn ṣe akiyesi ati ẹwà.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.birmiss.com. Theme powered by WordPress.