IleraOogun

Kini ni ọpọlọ: awọn oniwe-be ati iṣẹ

Awọn eniyan aifọkanbalẹ eto (pẹlu awọn ọpọlọ) jẹ awọn eleto ti awọn alãye ara awọn iṣẹ. O ṣeun si o, o le fesi si awọn iṣẹlẹ ati lati ya awọn ipinnu. Ninu gbogbo eyi ti awọn pataki ipa dun nipasẹ awọn ọpọlọ.

Awọn oniwe-iṣẹ ati be ti iwadi àmúlò bẹ jina, ki awọn article nọmba yoo igba wa ni pato nikan ni isunmọ ibiti o. Ati sibẹsibẹ, jẹ ki ká ri jade ohun ti ọpọlọ.

gbogbo alaye

Sọrọ nipa ohun ti ọpọlọ ni soro lati gba ni ayika iṣan akiyesi. Awọn gangan nọmba ti a ko ṣeto, ati ki o yatọ si dede kika le idajọ wipe won 25 si 86 bilionu (keji nọmba - ni awọn julọ to šẹšẹ data). Nitori iṣan ti ipilẹṣẹ grẹy ọrọ. Awọn ọpọlọ ara wa ni bo pẹlu mẹta tanna:

  • asọ;
  • ri;
  • arachnoid (o jẹ cerebral ito, eyi ti Sin awọn ipa ti mọnamọna absorber, aabo fun awọn grẹy ọrọ ti o dake).

Soro ti àdánù, o yẹ ki o wa woye awọn iyato. Fun apẹẹrẹ, ninu awọn ọkunrin ni apapọ ọpọlọ àdánù ni nipa 1375 giramu, ko da ni awọn obirin ni 1245, sugbon, nipa ọna, awọn ipele ti ohun-idagbasoke ti o ko setumo, oddly ti to ni akọkọ kokan.

Ọpọlọ ọgbọn agbara ti o tobi pataki ni nọmba ti ìjápọ ti o ti wa da nipa iṣan ju awọn oniwe-àdánù. Lẹhin ti gbogbo, ti o ba afiwe wa pẹlu miiran eranko lori ile aye nibẹ ni o wa ọpọlọpọ awọn ohun ti o le ṣogo a Elo o tobi ibi-ti wi ara.

Ṣugbọn jẹ ki ká gba pada si awọn eniyan ati ki o soro nipa awọn ori ti ọmọ ikoko ọpọlọ. O yanilenu, awọn oniwe-atilẹba àdánù jẹ to 1/8 ti awọn ara àdánù ti awọn omo (jo - nipa 400 giramu). O ti wa ni daradara samisi furrow ati ki o tobi gyrus (tilẹ ti won ko le isogo awọn ijinle ati iga). Ati fun igba akọkọ ọdun diẹ ti aye awọn ọpọlọ acquires awọn ẹya ara ẹrọ ti ẹya agbalagba.

Iṣan ati ara

Ọpọlọ ẹyin ti ina ati ki o atagba impulses, ti a npe iṣan, ati glia ṣe afikun awọn iṣẹ. Ni grẹy ọrọ ti wa ni cavities ti o wa ni a npe ni ventricles. Lati o si awọn iyokù ti awọn ara eda eniyan ti wa ni kale cranial ara ni iye mejila orisii.

Iṣan ati ara pese o yatọ si apa pẹlu ara wọn oto ẹya ara ẹrọ. Won akitiyan dale o šee igbọkanle lori awọn seese ti gbogbo oni-iye. Kọọkan neuron le ni soke to 10,000 awọn olubasọrọ, eyi ti o ti daapọ pẹlu miiran eroja ti ọpọlọ.

Tun pataki ni a funfun nkan na. Ki a npe ni nafu awọn okun ti o ti wa ni lilo nipasẹ awọn body fun pọ iwaju o yatọ si ẹya-ara ọlọ inu ilu ati pẹlu ibosile oro ibi. Awọn funfun ọrọ ti wa ni be laarin awọn cerebral kotesi ati basali iwo. Ni o wa ni awọn ẹya mẹrin, yi classification ni ti gbe jade, ti o da lori wọn ipo.

be

Conventionally, awọn ifilelẹ ti awọn ọpọlọ ti wa ni pin si meta awọn ẹya ara:

  1. awọn cerebral iwaju
  2. Cerebellum.
  3. Brainstem.

Bakannaa, nibẹ ni o wa marun ruju:

  1. Awọn opin (lori eyi ti pripadaet nipa 80% ti lapapọ àdánù).
  2. Ru (yi pẹlu awọn cerebellum ati awọn Afara).
  3. Intermediate.
  4. Oblong.
  5. Apapọ.

Ni afikun, ni ọpọlọ Amoye da mẹta orisi ti erunrun:

  1. Atijọ.
  2. Atijọ.
  3. New.

Kini ni kotesi

Cerebral kotesi ni a npe ni a dada Layer sisanra ti nipa 3 mm, harboring eda eniyan koki. O kun fun awọn oniwe-ẹda ti wa ni lo nipasẹ awọn body ni inaro Oorun nafu ẹyin, eyi ti o ni spines. Biotilejepe o yẹ ki o wa woye wipe nigbati o kẹkọọ tun efferent ati afferent awọn okun won ri, bi daradara bi neuro-glial.

Mẹta orisi ti epo tolera ni mefa fẹlẹfẹlẹ. Gbogbo wọn ni orisirisi awọn pinpin iwuwo, iwọn, iwọn ati ki o apẹrẹ ti iṣan. akọkọ kotesi fari agbegbe ti 2,200 sq. cm. Eleyi ti waye nipasẹ awọn oniwe-inaro striations. O ti wa ni tun to 10 bilionu iṣan ni awọn eniyan.

kotesi iṣẹ

Kotesi ni o ni orisirisi kan pato iṣẹ-ṣiṣe. Kọọkan ekun jẹ lodidi fun u nkankan definite. Bayi, nitori awọn igba isisiyi kíndìnrín a le mu awọn darí vibrations ti awọn air (ohun) ati dahun si odors. 3atylochnaya iranlọwọ wa lati ṣiṣẹ pẹlu awọn visual alaye. Parietal kotesi faye gba o lati woye awọn aaye ni ayika ati opredelyaat gbogbo fenukan. Abala lodidi fun awọn ronu, eka ero ati oro.

Ko kere pataki lati kan ti iṣẹ-ṣiṣe ojuami ti wo ni o wa ni basali ganglia, eyi ti o wa ni lo lati atagba alaye.

awọn ẹya ara ti awọn ọpọlọ

Gbogbo pataki idari fun eda eniyan lakọkọ telencephalon. O si, Jubẹlọ, o ni ohun ikolu lori wa opolo ipa.

Diencephalon oriširiši gbungbun (oke) ki o si ni ipe (isalẹ) apakan. Ni igba akọkọ ti awọn nla pataki ti awọn thalamus yoo. O si ìgbésẹ bi ohun intermediary, ti yoo fi gbogbo awọn ti híhún si awọn iwaju. O ṣeun si o ni body le ni kiakia orisirisi si si awọn ita ayika fun ayipada.

Ni ipe apa ti awọn hypothalamus ti wa ni kà. Ki a npe ni subcortical aarin, ibi ti awọn ilana ti autonomic iṣẹ. Labẹ awọn oniwe-ipa ṣubu aifọkanbalẹ eto, endocrine keekeke ti, ti iṣelọpọ ati ọpọlọpọ awọn miiran pataki fun awọn ara lakọkọ. Ọpẹ si o ti wa ni išakoso nipasẹ awọn ipele ti wakefulness ati ki o sun kan eniyan, bi daradara bi awọn oniwe-ounje ati mimu ihuwasi.

Labẹ awọn hypothalamus ni awọn pituitary ẹṣẹ, eyi ti o jẹ lodidi fun ara otutu. Bakannaa, nitori o ti wa ni išakoso nipasẹ awọn ti ngbe ounjẹ ati ẹjẹ eto.

Itesiwaju to ri jade ohun ti awọn ọpọlọ ni, lọ pada si awọn ẹka - ti o ni pataki fun didara iṣẹ iṣẹ adaorin. Lẹsẹ, yi ojula wulẹ bi a Afara pẹlu gbe sile awọn cerebellum. Pelu awọn oniwe-kekere àdánù (nipa 120-150 giramu), awọn iṣẹ-ṣiṣe iye ti awọn paati jẹ ga. Nítorí náà, lati cerebellum da lori itoju ti awọn ronu. Apa isalẹ awọn oniwe-dada ni olubasọrọ pẹlu awọn medulla oblongata. O so akọkọ ati awọn awọn ọpa- enia. Nibi ti o ti le ri awọn funfun ati grẹy ọrọ.

Lati awọn medulla oblongata wa nipa itoju da to kan ti o tobi iye, iwontunwonsi, ti iṣelọpọ, ẹjẹ san ki o respiration. Ani nigba ti a ba Ikọaláìdúró ati sneeze, o ṣiṣẹ gangan. Awọn ọpọlọ jẹ lodidi fun wa iran farasin. Bi o ti jẹ tun aarin ati Iṣalaye reflex, eyi ti o secures kan didasilẹ Tan ninu awọn itọsọna ti awọn ara ti npariwo ariwo (tabi awọn miiran airotẹlẹ, yio si). O ṣeun fun u pe, awon eniyan ni a ọpọlọ reflex ti o j'oba ara ni o daju wipe awon eniyan le itiju kuro lati fò si ìha rẹ ti ohun, tabi lu.

Ti o ati ibi ti o iwadi awọn ọpọlọ

Fun iwadi ti ọpọlọ wa ni specialized R & D awọn ile-iṣẹ ni ayika agbaye. Bayi, ninu awọn Russian Federation ni Brain Institute ni St. Petersburg, eyi ti o ti kà ohun je ara ti awọn ijinlẹ ti sáyẹnsì. Eleyi faye gba o lati koju ni ibi kan ojogbon pẹlu kan to ga ipele ti ikẹkọ ati ki o ga didara igbalode awọn eroja.

Fi fun awọn complexity ti awọn ohun ni iwadi, ani tilẹ kan ti o tobi nọmba ti udelonnogo rẹ akiyesi, sayensi ti ti lagbara lati ni kikun ni oye bi o ti ṣiṣẹ. Ki o si yi Bíótilẹ o daju wipe awọn ọpọlọ ni ko kan nikan igbekalẹ ni aye, ati awọn ti wọn sisẹ fun igba pipẹ. Sugbon, tibe, awọn iwadi lọ, ati ni kete ani ọpọlọ bibajẹ yoo ko je kan ipenija.

Bi o ti wa ni awọn okunfa ti isiyi ipo

Lati ṣe iwadii awọn ipo ti iru ohun pataki eto ara lo pataki kan iwadi - encephalogram ọpọlọ. O ṣeun fun u, o le gba gíga deede data. Lasiko o jẹ julọ to ti ni ilọsiwaju ilana ti o wa ni o gbajumo ni lilo kakiri aye. Bi o ni o ṣẹlẹ?

Encephalogram ọpọlọ - ni pataki kan ti tẹ eyi ti o ti ṣẹlẹ nipasẹ awọn fiforukọṣilẹ vibrations ti o waye ni awọn eniyan ọpọlọ. Vibrations ti wa ni sile nipasẹ awọn awọ ara nitori awọn asomọ ti pataki sensosi. Bayi, diagnosticians gba aworan kan ti ọpọlọ aṣayan iṣẹ-ṣiṣe. Ti o ba ti kan eniyan ni ni ilera, o yoo jẹ harmonious. Nafu lakọkọ sẹlẹ ni ninu apere yi ti wa ni daradara kosile. Ni pathologies le mo daju orisirisi iyapa.

Lilo ọpọlọ wo le wa ni itopase, bi awọn aringbungbun aifọkanbalẹ eto ti wa ni sise. Nítorí náà, labẹ awọn abojuto ti aitasera ati ki o rọrun lati gba awọn ilu ti awọn ilana. Da lori wọnyi data ti o ti ṣee ṣe lati òrùka a Circuit ti ọpọlọ ti kan pato eniyan ati ki o lati da awọn agbegbe ti o pọju lile.

Ipa rere lori awọn išedede ti awọn esi ti fihan awọn aratuntun ti itanna ati RÍ diagnostician. O ṣeun si awọn julọ igbalode ẹrọ, o le ni kiakia da nosi ti o ti wa pamọ ninu ijinle ti awọn be. A iwadi le ti wa ni waiye lori gbogbo ọjọ, lati da awọn otito fa ti lile. Ipinle ti awọn ọpọlọ yoo wa ni won nigba ọjọ ati ni alẹ. Ki o si awọn onisegun yoo jẹ diẹ pipe aworan ti ohun ti ṣẹlẹ pẹlu awọn alaisan.

ipari

Nítorí náà, a yoo ri jade ohun ti ọpọlọ, bi o ti ṣiṣẹ, ohun ti awọn iṣẹ, bi o ti ṣiṣẹ, ati awọn ibi ti ati awọn ti o ẹrọ o. Dajudaju, awọn alaye ti pese ni ju kekere lati wa ni anfani lati so pe rẹ mọ ohun gbogbo. Ṣugbọn gbogbo awọn nla bẹrẹ kekere. Nitorina, ti o ba ni anfani ni yi koko, ti o le awọn iṣọrọ ri kan pupo ti o yatọ si alaye lati fi significantly to imo mimọ. Ati fun idi eyi ti o ni ti o dara ju lati lilo specialized medical litireso, ni ibi ti gbogbo awọn amoye yoo so.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 yo.birmiss.com. Theme powered by WordPress.